iz popisa stanovništva

Djelić iz moje knjige, oprostite za gramatičke pogreške, nisam imao kad da ispravim, samo sam otipkao to, i evo prenosim jedan dio na blog.

Popis stanovništva 1879. godine

Za potrebe stvog istraživanja prikupio sam i neke od popisa stanovništva Bosne i Hercegovine, koji su mi bili dostupni, i od toga ću načiniti jedan manji pregled onoga što u tim popisima stoji. Prvi popis stanovništva koji je uradila Austro-Ugarska monarhija bio je 1879. godine.; pošto je Đurđevik u određenim periodima uz sebe imao i neka manja sela koja su popisivana kao zasebne cjeline, ovdje sam ih računao zajedno sa Đurđevikom kako i treba. Recimo u prvom popisu iz 1879. pronalazim pored Đurđevika,Dedino i Vrnojeviće kao zasebne cjeline, ali ta sela u to vrijeme bila su u sastavu Đurđevika, kako tad tako i sad. U ovom popisu nisam ubrajao Kovače ili Bašigovce koji su vremenom gravitirali prema Đurđeviku kao svojevernom centru, njih ću navesti s razlogom tek u narednim popisima. Mjesto Gjurgjevik kako to stoji u popisu iz 1879. godine imalo je 114 kuća, a u njima 129 stanova, stanovinika muškog spola 353, žena 318, svega ukupono 671 stanovnik, a od toga je bilo Muslimana (Muhamedanaca) 632, a drugih vjera 39. Za Dedino stoji da je imalo 18 kuća, 43 stanovnika muškog spola i 47 ženskog, što je ukupno 90 stanovnika, i svi su bili Muslimani. Vrnojevići su imali 13 kuća,33 muškarca, 35 žena, što je svega 68 stanovnika i svi su bili Pravoslavci.Iz zbira rezultata ovog popisa možemo zaključiti da je Đurđevik sa svojim zaseocima Djedinom i Vrojevićima imao ukupno 145 kuća, 160 stanova, ukupno 829 stanovnika, a od toga je bilo 429 muškaraca,i 400 žena. Muslimana je bilo 722, Pravoslavaca 68 i pripadnika ostalih vjera 39. Ovim popisom je ustanovljeno da nije bilo Katolika u Đurđeviku.

Popis iz 1885. godine

U ovom popisu u grupu sela koja pripadaju Đurđeviku pominju se Djedin i Vrnojević.Na osnovu ovoga znamo da je te godine Gjurdjevik imao 131 kuću, sa 187 stanova, ukupno 688 stanovnika, a svi su bili iste vjere,Muhamedanske, muškaraca je bilo 368,a žena 320, od toga neoženjenih 377, oženjenih 276, obudovjelih 35. Osim toga zanimljivi su podaci o zanimaju stanovništva, gdje se navodi da svećenika ima 1, 2 učitelja, 158 težaka, tvorničara ili trgovaca 6, pomoćnih radnika ili sluga 1. Prema ovom popisu u Đurđeviku je bio ukupan broj žena i djece 316. Djedin(o) je prema ovome popisu imalo 21 kuću, 18 stanova u njima, u kojima je živio ukupno 91 stanovnik.Od tog broja bilo je 47 muškaraca i 44 žene, a žena i djece ukupno 68.Neoženjenih je bilo 51, oženjenih 34,a obudovjelih 6. I ovdje su svi bili iste vjere, također Muhamedanske. Težaka je bilo 23, a ostala zanimanja nisu evidentirana jer ih vjerovatno nije ni bilo. Selo Vrnojević(i) te iste godine imalo je 80 stanovnika koji su živjeli u 17 kuća, muškog spola 35, a ženskog 45, dok je ukupno žena i djece bilo 52. Osim toga u ovome malom zaseoku svi žitelji su bili iste vjere, u ovom slućaju Pravoslavne, oženjenih je bilo 42, a neoženjenih 34, obudovjelih 4. Kmetova je bilo 28, a ostalih zanimanja nije bilo. Ako sumiramo rezulatate za ova tri mjesta koja se navode pod grupom sela koja spadaju u Gjurgjevik, dobit ćemo podatke da je Đurđevik te godine imao ukupno: 169 kuća, 222 stana, muškaraca 350, žena 409, ukupno žena i djece 636. Muhamedanaca ili Muslimana je bilo 779,a Pravolsavaca 80. Ukupno težaka je bilo 181, kmetova 28, trgovaca 6, radnika 1, učitelja 2, svećenika 1. Neoženjenih je bilo 470, oženjenih 344, obudovjelih 45. Ovo nam sve daje i podatak da je Đurđevik te godine imao ukupno 859 stanovnika, što je za 30 više u odnosu na prvi popis iz 1879. godine.

Popis stanovništva iz 1895.

Ovaj popis je razbacao sela koja pripadaju Đurđeviku po drugim mjestima, jer se vjerovatno potkrala greška u raporedu, ili je to odredba tadašnjih organa da baš tako razvrstaju sela.Ovdje pod političkom općinom ili džematom Bašigovci nalazimo i Nevrenču, tačnije piše Nevrenče (Medović)- Cigani,Nevrenče (Medović). Tu stoji da je Nevrenča imala 19 kuća, i dvije napuštene kuće, od toga ukupno 21 kuću, ukupan broj žiteljstva bio je 90, muškaraca 50, žena 40, Muhamedanaca (Muslimana) 75, Pravoslavaca 2, i Katolika 13. Slbodnih zemljodjelaca bilo je 56, kmetova 6, ostalih 6.Ukupan broj stanovnika koji se bave poljoprivredom je 72, i ostalih djeletnosi 18. Pod općinom Crijevčić pronalazimo i staro Đurđevičko selo Dunajeviće, koji se u ovom popisu zovu Dunajević, a tada su imali 8 kuća, zatim jednu napušenu, ukupno 9, broj stanovnika je bio 56, muškaraca 29, žena 27, a svi su bili Pravoslavci.Kmetova je bilo 26, ostalih 30, a broj stanovništva koje se bavi poljoprivredom je 56. Pod tadašnjom opštinom Gjurgdjevik pronalazimo mjesta Djedina, Gjurgjevik i Vrnojević. Ovdje pod mjestom Gjurdjevik su nabrojana sastavna mjesta: Alići, Durakovići, Galovići, Hanovi (na kladanjskoj cesti), Hodžak, Kišići, Mušići Pasik, Šahići, Živčići.
Iz ovoga se doznaje da je mjesto Djedina (Djedino) imalo 19 naseljenih i 4 napuštene kuće, tj. ukupno 23, sa 20 stanova, u kome je živjelo 88 žitelja.Muškaraca je bilo 46, a žena 42, svi su bili Muhamedanci. Slobodnih zemljaka u Djedinu je 1895. godine bilo 80, kmetova 7 i ostalih 1. Dok su se svi bavili poljoprivredom.
Mjesto Đurđevik ili Gjurgjevik sa ranije nabrojanim sastavim mjestima imao je 143 naseljene i 16 napuštenih kuća, što je ukupno 159. Ukupan broj žitelja bio je okruglo 800, od ćega 412 muškaraca i 388 žena. Muhamedanaca je bilo 786, Pravoslavaca 2, Katolika 9, Jevreja 3. Broj slobodnih zemljaka bio je 746, kmetova 25, i ostalih 1, dok je broj stanovnika koji se bave poljoprivredom 779, a ostalog civilnog stanovništva je 21. Ovdje se navodi i zemlja ugarske krune sa ukupnim brojem 12, ali bez jedinice mjere. Selo Vrnojević te iste godine imalo je 16 kuća u kojima se živjelo i 2 nauštene tj. ukupno 18. Broj stanovnika je 88, od čega 41 muškarac i 47 žena, svi su bili Pravoslavne vjere, slobodnih zemljaka 6, kmetova 79, ostalih 3, ukupan broj stanovnika koji se bave poljoprivredom je 88.
Po ovom popisu tj. po zbroju podataka o selima koja su oduvijek pripadala Đurđeviku, uprkos činjenici što ih je popis razdvoijo, dobijamo podatke da je Đurđevik u svojim sadašnjim granicama 1895. godine, imao : 205 kuća u kojima se živjelo, zatim 25 napuštenih, što je ukupno 225 kuća sa 227 stanova. Muškaraca je bilo 578, a žena 544, pripadnika Muhamedanske vjere 949, Pravoslavne vjere 148, Katolika 22 i Jevreja 3. Broj slobodnih seljaka je 888, kmetova je bilo 143, ostalih 41. Onih koji se bave poljoprivredom bilo je 1083, ostalih 39. Zemlje koja pripada ugarskoj kruni u Đurđeviku je bilo 12, vjerovatno hektara. Ukupan broj stanovnika ustanovljen ovim popisom na području koje i sada obuhvata Đurđevik je 1122.

E.N.

2 komentara

Komentariši