Emir Nisic- Domavia
Za mene je velika stvar bila kad sam doznao da se jedan tako važan antički grad nalazio na području današnje Srebrenice , to me naprosto zaintrigiralo pa sam se bacio na pronalaženje literature i svih meni dostupnih podataka koji govore o Domaviji.Jednoga dana odlučio sam svoja skromna saznanja podijeliti sa svima vama koje bi nešto tako moglo zanimati ili vam na kraju krajeva koristiti.Srebrenica je po svojim rudokopima poznata od davnina . Može se pronaći podatak da se ona u Dubrovačkim spisima pominje 1352. godine kada dvojica knjigonoša izjavljuju da su 2. augusta te godine predali pismo Gruba Mančetića nekom Dobri Bevenjutiću-Cibranoviću, zlataru u Srebrenici. Srebrenica kao rudarsko mjesto prvi puta se pominje 1376. godine zbog bogatstva srebrom , olovom i mineralima, ona je tada bila pod vlašću Dubrovčana. Godine 1410. Srebrenicu zauzimaju Mađari , a od 1411.-1440. godine ona je pod Srpskom vlašću , od 1440.-1443. godine bila je pod Turskom vlašću , zatim 1443. pripade Bosni , što je kako kažu izazvalo dugotrajni rat između Bosne i Srbije. Konačno zauzimanje Srebrenice od Turaka bilo je 1463. godine. Sva ta osvajanja ostavila su traga na tom prostoru , što će reći da je Srebrenica mnogo puta stradala a naročito u ovome posljednjem ratu kada je širom svijeta postala poznata po genocidu.Zadnjih godina pojam Srebrenica je jedino vezan sa genocidom i ratnim razaranjem , pa je kamen spoticanja u političkim i društvenim odnosima na ovim prostorima , razlog mnogobrojnih polemika i prepirki ,što me primoralo da o Srebrenici govorim malo drugačije zapravo podsjetim da Srebrenica ima svoju značajnu i svijetlu istoriju koja je pomalo i zaboravljena.Da govorim o nečemu dosta ljepšem. Kroz Srebrenicu je godine 1660. prošao i slavni Evlija Čelebija od koga doznajemo da je ona tada bila grad sa posadom od 40 vojnika kojom je zapovijedao dizdar.Najsvjetliji dio istorije ovoga područja nalazi se u Rimskom dobu , kada je Srebrenica odnosno Domavija kako se tada zvala bila veoma značajan grad. To se otkrilo tek pred kraj 19. stoljeća zahvaljujući rudarsom društvu Bosnia iz Beča , a kasnije i Zemaljskom muzeju BIH. U ta davna doba Domavija je bila centar u kome se nalazila uprava svih rudnika na području Panonije i Dalmacije , što je jedan veoma ogroman prostor, pored toga u Domaviji se vršila eksplatacija srebra , bakra , cikna , željeza i olova. Domavija je imala sve objekte koji karakterišu jedan rimski grad kao što su kurije , terme , tribunal , forum , bazilika , vodovod i dr.
Tokom iskopavanja na kraju 19. stoljeća ovdje je nađeno dosta važnih natpisa , predmeta , rimskog novca i na osnovu svega toga jasno se vidi uspon ovog naselja kroz vrijeme od sela do kolonije. Prvobitno je Domavija pripadala Skelanima , ali usponom Domavije Skelani su izgubili svoju poziciju pa centrom ekplatacije ruda postaje Domavija.Zna se da su se kopanjem rude ovdje bavili i Iliri dakle starosjedioci. Ne može se tačno reči kada su Rimljani zauzeli područje Istočne Bosne ali se zna da je ustankom Ilira u Srednjoj Bosni 9. godine nove ere na čijem je čelu bio Baton (po kome je ustanak i nazvan Batonov ustanak) da su se Iliri konačno uključili u sastav Rimske države. Ilirik je ranije bio podjeljen na Dalmaciju i Panoniju , pa su to podjelu prihvatili i Rimljani , podrucje danasnje BIH vecinom je pripadalo Dalmaciji , dok je manji dio zahvatala i Panonija. Osvajanje BIH od strane Rimljana imalo je snažan utjecaj na kulturnu , demografsku i političku sliku, to je prije svega značilo uspostavljanje novih društvenih odnosa , transformaciju privrede i izlazak domorodačkog stanovništva iz prahistorije. Novom načinu života najviše su doprinijeli Italici koji su se kao doseljinici smjestili u urbana središta. Rimljani su nastojali da na području nekadašnjeg Ilirika uspostave čvrstu vlast uz jaku vojnu potporu. Rimljani su brzo pristupili gradnji cesta , koje su im pomagale za održavanje reda, pri izvozu prirodnih bogatstava , te se koristile i eksplataciji, ali i radi povezivanja pojedinih mjesta.
Dovođenjem stručnjaka iz istočnih provincija Carstva , raste interes za rudna bogatstva na našim prostorima, i najprije otpočinju za eksplatacijom zlata. Najvažniji rudnici na području Istočne Bosne nalazili su se na obroncima planina :Kvarc, Lisac , Podlisac, na brdima iznad Gradine i Sasa, uz Majdanski Potok , Suhoj , Hrastiku , Guberu , Vitlovcu i Potočarima. Rudnicima su upravljali carski najmesnici prokuratori.
Obzirom na to da je centar rudarske i metalurške djelatnosti bio grad Domavija tu se nalazilo i sjedišta prokuratora.Radnici su dolazili iz svih dijelova Carstva , većinom su to bili robovi i osuđenici, što je demografski sastav Domavije činilo jako šarolikim.
Na čelu kolinije Domavija bilo je gradsko vijeće kao najviše upravno tijelo , gradski dužnosnici birani su iz gornjih slojeva društva , odnosno bogati stanovnici koji su o svom trošku podizali javne objekte , postavljali statue , fontane i slično, dok su carski povjerenici bili najveći činovnici u Domaviji. Broj stanovnika u Domaviji nam je nepoznanica , ali postoji pretpostavka da se taj broj kretao od 3000-5000.
Zadnja vijest o Domaviji potječe iz 274. godine , odnosno iz te godine potječe najstariji pronađen natpis.
Sam značaj Domavije za istoriju ovih prostora je nesaglediv , a žalosno je to što se o istome malo zna. O Domaviji je napisano mnogo radova , ali su oni uglavnom poznati i dostupni malom broju ljudi , studentima i profesorima historije recimo. U samim udžbenicima u osnovnim i srednjim školama Domavija se i ne pominje. Prvi puta za Domaviju sam čuo tek na fakultetu, što mi je bilo zapravo jedno prijatno iznenađenje , i sama Domavija je nekako pridobila moje simpatije , pa sam odlučio malo više doznati o tom antičkom gradu. U ovome radu nalazi se većina mojih saznanja o Domaviji. Moja namjera je ovaj rad učiniti dostupnim široj skupini ljudi , a vjerujem da će isti pomoći studentima i budućim istraživačima jer se zasigurno prostor Domavije da dodatno istražiti. Domavija bi mogla biti i određen magnet za turiste u današnje vrijeme , samo ako bi se dovoljno promovisala. Iznenadit će vas zasigurno pojedini podaci , kao reicmo to da su u to vrijeme imali jako kvalitetnu vodovodnu mrežu , kao i to da su imali recimo sitem podnog grijanja, način uređenja gradskih kupki , planiranje i gradnja objekata , običaji...
Domavija kao jedna kulturna , politička i historijska činjenica nikako ne bi smjela biti tako mizeran podatak u našoj historiji.LINK ZA DOWNLOAD :
Daljine tihe
Pored svih ljepota koje sam vidio i onoga što sam saznao o Kraljevoj Sutjesci i gradu Bobovcu uspio sam čak i da zalutam sa svojom pratećom ekipom.
